Sve to znači da Hrvatsku, kako bi pregovore završila do kraja 2009., čeka bjesomučan tempo. Budući da će do kraja godine biti održane dvije međuvladine konferencije na kojima se odlučuje o otvaranju poglavlja, to bi značilo da bi na svakoj trebalo biti otvoreno šest poglavlja. Koliko je takav ishod neizvjestan pokazuju rezultati posljednje konferencije, na kojoj se očekivalo da će biti otvoreno od tri do pet, a otvoreno je samo jedno poglavlje. K tome, među preostalim poglavljima je i pet najtežih: tržišno natjecanje, javne nabave, poljoprivreda, pravosuđe i ribarstvo.
Dobra je vijest da je sedam poglavlja spremno za otvaranje, no za pet poglavlja Hrvatska tektreba predati pregovaračka stajališta. I najmanje kašnjenje u provedbi plana moglo bi drastično odgoditi završetak pregovora jer će se Unija baviti i svojim unutarnjim stvarima: u lipnju iduće godine su izbori za Europski parlament, pa će se eurozastupnici najmanje od travnja baviti predizbornom kampanjom, a u listopadu 2009. završava mandat ove Europske komisije te se bira i konstituira nova.
– To bi značilo da će se, ako se pregovori ne okončaju do studenoga 2009., cijeli proces nužno razvući – upozorava šefica Nacionalnog vijeća za praćenje pregovora s EUVesna Pusić. Hrvatska sada čeka informaciju o tome je li Europska komisija zadovoljna mjerilima za otvaranje poglavlja o pravosuđu, tržišnom natjecanju i javnim nabavama, koja je Hrvatska poslala krajem lipnja. To bi se trebalo znati do kraja rujna, prije prve međuvladine konferencije u listopadu.
– Ta je informacija apsolutno osjetljiva za nas. Bez toga da to bude na barem zadovoljavajućoj razini s naše strane i bez stvarne političke volje od strane Komisije, a onda zemalja Unije, nećemo moći napraviti što smo zacrtali – kaže Pusić. Jedini način da Hrvatska obavi golemi posao koji je pred njom jest da “razlučimo bitno od manje bitnog”, smatra Pusić.
Moramo se koncentrirati na ono što je apslutno presudno i što ima posljedice na gotovo sve aspekte funkcioniranja države, od problema kao što je korupcija do investiranja, funkcioniranja gospodarstva, funkcioniranja gotovo svih segmenata društva, a to je funkcioniranje pravosuđa. Mi tu imamo ogromni problem. Koncept reforme u pravom smislu nismo još vidjeli. Neke stvari, recimo promjene u zakonu kojim smo smanjili broj sjedišta sudova, više bi trebale biti posljedica porasta efikasnosti sudova nego početak reforme.
Očito je da konceptualno u osmišljavanju pristupa toj reformi imamo problema – rekla je Pusić. Ona smatra da bi Hrvatska trebala definirati jasnu strategiju i postići dogovor sEuropskom komisijom i Predsjedništvom EU o tome koje se ključne stvari moraju odraditi.
– Tu opet dobiva na važnosti koordinirana vanjskopolitička akcija s naše strane. Početak pregovora i dobivanje statusa kandidata je u velikoj mjeri bila vanjska politika. Od onda do sada to je bila u prvom redu unutarnja politika – reforme, institucionalne promjene, poboljšanje funkcioniranja države. Sada do okončanja pregovora, pa i do ratifikacije, to je istovremeno i unutarnja politika i opet pojačana vanjskopolitička aktivnost – kaže Pusić.
Uz otvaranje poglavlja u pregovorima, Hrvatska je do kraja godine najavila da će donijeti još 43 europska zakona. Dio tih zakona jest propisan mjerilima za pregovore, no svi pokazuju Europskoj komisiji je li Hrvatska u stanju napraviti ono što si je sama zacrtala. Ipak, kako se većina europskih zakona u Saboru donosi po hitnom postupku, pa ih je od početka godine već doneseno 78, novih 40-ak ne bi trebalo biti problem.
– No, pitanje je kvalitete tih zakona. Zato trebamo osnažiti ured za zakonodavstvo pri Vladi koji bi trebao odraditi koordinaciju unutar novih zakona jer sada pojedine odredbe različitih zakona nisu usklađene – kaže Pusić.
Hrvatska će ove jeseni morati pokazati da je sposobna povlačiti novac iz nedavno odmrznutih europskih fondova. Vlada je dobila rujan, listopad i studeni da pokaže da sada to može raditi kako treba. Iako to nije formalan dio pregovora, Komisija korištenje EU fondova povezuje s administrativnim kapacitetima Hrvatske, pa bi, bude li Hrvatska taj posao ponovno radila loše, pregovori opet mogli biti usporeni.
– Ako mi ponovno budemo ugovorili 50 posto projekata zadnji tjedan, to neće biti dobro – kaže SDP-ov zastupnik Daniel Mondekar, koji upozorava i da je Komisija morala odblokirati sredstva iz PHARE programa kako bi se vidjelo koliko je Hrvatska spremna za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA),Vesna Pusić kaže da bi Hrvatsku moglo usporiti i približavanje Srbije EU. – Više-manje Srbiji je obećano da će dobiti status kandidata za francuskog predsjedanja, dakle objektivno govoreći do Božića. To će nužno okupirati jedan dio aparata i uopće političkog razmišljanja i političkog posla pregovora, dogovora unutar Unije i u tom smislu će malo skrenuti pozornost i koncentriranost i Komisije i zemalja Unije s Hrvatske. I u tom pogledu je na nama i na našoj umješnosti te po mogućnosti koordiniranoj aktivnosti svih koji su u hrvatskoj politici to u stanju da zadržimo Hrvatsku u fokusu pažnje i Komisije i zemalja Unije – rekla je Vesna Pusić.
izvor: jutarnji.hr