Globalizacijom tržišta očekivalo se da ce neke internacionalne marke potisnuti domaće, hrvatske proizvode, ali to se nije dogodilo. Zašto? Zato što marka nije samo proizvod, nije dovoljno samo ono sto se vidi i čuje, nego su tu i emocije koje nas vežu uz taj proizvod, uz, dakako i kvalitetu, objasnio je na okruglom stolu prof. dr. sc. Tihomir Vranešević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dok je prije dominantan kriterij bila zemlja porijekla, danas je kulturološko podrijetlo marke značajnije i tu je, tvrdi prof dr. Vranešević, naša prednost, ali upozorava da ako sami ne zaštitimo svoje marke zaštitit će ih neko drugi.
To je shvatila Brođanka Sanja Opačak koja je u Zagrebu osnovala tvrtku Paprenjak i zaštitila geografsko porijeklo ovog slavonskog kolača. Isto je to s kulinom učinio i Tomica Galović na čijem su štandu u sklopu Kuće hrvatskih brandova bile izložene i ostale slavonske gastronomske delicije slanina i čvarci. I organizatori Katarinskog sajma svjesni su značaja kvalitetnih hrvatskih proizvoda te su kao novinu ovogodisnjeg sajma i osmislili Kuću hrvatskih brandova u Galeriji Ružic. Uz već spomenute izložene su bile i kravate tvrtke Potomac, Podravkini i Vindijini prehrambeni proizvodi, a svoje mjesto nasla je i slavonska tvornica čokolade Zvečevo. Kad je riječ o hrvatskim brandovima, ne treba zanemariti ni dobru kapljicu predstavljenu na štandovima Fera vino i Vinske kuće Majetić, a opravdano su svoje mjesto nasli i Đuro Đaković-Holding i Chromos-svjetlost.