Siedlce, omanji grad na istoku Poljske u kojemu živi oko 80.000 stanovnika, tipičan je primjer uspješnog korištenja EU fondova za poticanje razvoja koji su, u kombinaciji s osmišljenom politikom privlačenja stranih investitora, pomogli da se od te nekadašnje provincije, koja je povijesno pripadala nerazvijenijem dijelu zemlje, stvori jedno od gospodarskih središta administrativne pokrajine (vojvodstva) Mazowsze.
Povijesno i kulturološki gledajući, Sidelce bi se ipak moglo proglasiti dijelom istočnopoljske povijesne pokrajine Podlasije, kojoj je u 19. stoljeću bio i administrativno središte. Željeznička pruga Berlin-Moskva, na kojoj je Siedlce jedna od postaja, iznimno je važna prometnica koja je u posljednje vrijeme modernizirana i pretvorena u brzu prugu. Ona učinkovito spaja Siedlce s ostatkom Poljske, kao i s istočnim poljskim susjedima – Rusijom i Bjelorusijom.
Prvi put se Siedlce spominje u 15. stoljeću, a svoje “zlatno razdoblje” proživljava u drugoj polovici 17. stoljeća, kada je kći poljsko-litvanskog princa Ferdinanda, Aleksandra Oginska, naslijedila taj grad i počela graditi njegovu infrastrukturu, pri čemu je Siedlce dobilo današnji arhitektonski izgled. Iz toga razdoblja datira palača Oginski, danas administrativno sjedište Podlaskog sveučilišta te popularna zgrada “Jacek” u kojoj je nekada bilo smješteno gradsko poglavarstvo, s kipom Atlasa, lika iz grčke mitologije, na svojemu vrhu.
Danas je Siedlce grad mladih, s dugogodišnjim pozitivnim demografskim trendovima koji su stvorili situaciju u kojoj 23,8 posto stanovništva pripada mlađim dobnim skupinama, a 65 posto stanovništva je radno sposobno. Na dvije institucije visokog obrazovanja – Podlaskom sveučilištu i Školi menadžmenta i financija, trenutačno se obrazuje više od 15.000 studenata koji su u Siedlce došli iz gradova vojvodstava Mazowse i Podlasije, a mnogi od njih, kako tvrde lokalne vlasti, svoju poslovnu i osobnu budućnost žele vezati uz grad svog studija. Upravo taj intelektualni potencijal gradonačelnik Siedlca Wojciech Kudelski vidi kao jedan od glavnih aduta grada u privlačenju stranih investitora.
– Naši studenti, koji čine 25 posto populacije grada, idealan su temelj za razvoj lokalnog gospodarstva, na kojemu već djeluje oko 8000 zasebnih ekonomskih jedinica – kaže gradonačelnik Kudelski, koji je na vlast u gradu došao 2006. godine, trudeći se nastaviti pozitivne gospodarske trendove koji su započeti u vrijeme administracija njegovih prethodnika. Jedan od razloga uspješnosti njegove i prethodnih administracija, tvrde analitičari, svakako je politički konsenzus na razini gradske uprave. Kudelski je gradonačelnikom postao kandidirajući se na listi konzervativne stranke Pravo i pravednost (PiS), ali je dogovor između njegove stranke i njezinih političkih protivnika postignut odmah nakon objavljivanja rezultata izbora, pa je zamjenicom gradonačelnika postala Marta Sosnowska iz Građanske platforme (PO), čime je osigurana jedinstvena politička potpora za sve projekte gradske uprave.
Kudelski u šali ističe da je nakon 2. svjetskog rata njegova regija bila izuzeta iz sustava američke pomoći porušenoj Europi u obliku Marshallova plana, te upravo zato žele do kraja iskoristiti mogućnosti koje im se sada nude kroz razne fondove Europske Unije. Njegova administracija, kao i one prethodne, to sustavno i čine, još od vremena kada je Poljska mogla koristiti pretpristupne fondove, pa sve do danas kada je punopravna članica europskih integracija. Najveći dio europskog novca koji je Siedlce iskoristilo uložen je u njegove glavne potrebe i razvoj infrastrukture te sustava obrazovanja.
Tako je, prema podacima iz gradskoga vijeća Siedlca, europski novac iz socijalnih fondova (oko 700.000 eura) uložen u stipendiranje srednjoškolaca i studenata iz socijalno ugroženih slojeva, kao i za modernizaciju nastave u srednjoškolskim i visokoobrazovnim ustanovama grada koji, uz Bialystok, sve više figurira kao glavni sveučilišni centar sjeveroistočne Poljske. Iz istoga fonda iskorištena su i sredstva (oko 2 milijuna eura) za višegodišnji ambiciozni program stimuliranja zapošljavanja i pomoći nedovoljno kvalificiranim nezaposlenima unutar tečajeva koje je organizirao gradski odbor za rad (u ovome trenutku nezaposlenost u Siedlcu je na 8 posto radno sposobnog stanovništva, što je ispod poljskog prosjeka).
Gradska uprava koristila je i sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, pa je tako tijekom zadnje dvije godine iz toga fonda oko 650.000 eura iskorišteno za modernizaciju i poboljšanje gradskoga transporta, a jedan dio i za modernizaciju cesta u gradu i njegovoj bližoj okolici. Još jedan značajan projekt koji je odrađen uz pomoć sredstava iz europskog fonda jest renoviranje povijesne palače Oginski iz 18. stoljeća.
Kao prednosti pogodne za investitore gradske vlasti navode povoljnu prometnu lokaciju, razvijenu tehničku infrastrukturu i dobre uvjete za razvijanje poslovanja. Te povoljne uvjete već su prepoznale brojne poljske i inozemne tvrtke, te odabrale Siedlce za svoje poslovanje. Među njima je jedna od najvećih građevinskih i konstruktorskih tvrtki u Poljskoj Polimex-Mostostal koja svoje sjedište ima upravo u ovome gradu i koja uskoro namjerava otvoriti 400 dodatnih radnih mjesta u novim pogonima u Siedlce podzoni Ekonomske zone Tarnobzreg.
Kao dobar primjer novijih inozemnih investicija u Siedlce i okolinu navodi se otvaranje pogona švicarske tvrtke Stadler Rail AG koja se bavi proizvodnjom vagona za vlakove i tramvaje ili američke tvrtke Valmont Industries koja proizvodi metalne konstrukcije za rasvjetnu i telekomunikacijsku infrastrukturu.
Gradske vlasti ističu da daju aktivnu potporu svakome investitoru, počevši od pronalaženja odgovarajuće lokacije, pomoći u sređivanju svih potrebnih dokumenata za početak rada, te pronalaženja djelatnika. Osim toga, novim investitorima se već duže vrijeme nudi mogućnost poreznih olakšica, pa su nakon početka rada privremeno oslobođeni plaćanja poreza na nekretnine. Također, grad je bio dugo usmjeren na poticanje novih investicija i gradnju novih pogona u Siedlce podzoni Ekonomske zone Tarnobrzeg, gdje su uvjeti za nove investitore bili doista poticajni. Tvrtke koje su odlučile tamo ulagati mogle su očekivati pomoć državnih institucija u obliku poreznih olakšica koje su svojim iznosom u pojedinim slučajevima pokrivale čak 60 posto troškova cjelokupne investicije.