Tablica (slika dolje) se popunjava redom kako je označeno brojevima. Pri tome treba imati na umu sljedeću logiku:
- aktivnosti dovode do očekivanih rezultata i određenih outputa koji doprinose ostvarenju specifičnih ciljeva projekta koji svojim ostvarenjem doprinose općim ciljevima,
- da bi doprinjeli općem cilju potrebno je postići, ostvariti specifične ciljeve; da bi ostvariti specifične ciljeve potrebno je ostvariti određene rezultate odnosno outpute za čije ostvarenje je pa potrebno provesti određene aktivnosti.
Pri definiranju koji su to objektivni provjerljivi pokazatelji (OPP) treba imati na umu da su to pokazatelji koji opisuju projektne ciljeve na operativno mjerljiv način. Pravilno definiranje OPPa je u funkciji kontrole izvedivosti zadanih ciljeva, a pokazatelji predstavljaju i osnovu za praćenje provedbe projekta te stoga trebaju biti mjerljivi odnosno moraju imati SMART karakteristike:
-
Specific – specifični (da zaista mjere ono što treba mjeriti)
-
Measurable – mjerljivi
-
Available – dostupni (u okviru prihvatljivih troškova)
-
Relevant – relevantni (u odnosu na definirani cilj)
-
Time bound – vremenski određeni.
Za izvore provjere kod općih i specifičnih ciljeva obično se navode publikacije Državnog zavoda za statistiku (Statistički ljetopis), Izvješća o provedbi projekta i sl. no važno je navesti više izvora provjere (odnosno onoliko koliko nam to proračun dopušta) kako bi na što bolji način mogli kontrolirati da li zaista postižemo očekivane rezultate. To isto tako znači da nije dovoljno za izvore provjere navesti samo Izvješće o provedbi projekta.
Pri definiranju pretpostavki važno je voditi računa da su to vanjski uvjeti koji moraju biti zadovoljeni kako bi se projekt uspješno izvršio te da su te pretpostavke zaista važne za projekt. Isto tako pretpostavke koje će zasigurno biti zadovoljene nije potrebno navoditi u matrici već samo one za koje nismo sigurni da će biti zadovoljene. U slučaju kada smo sigurni da pretpostavka najvjerojatnije neće biti zadovoljena potrebno je preispitati projektnu ideju i redizajnirati ciljeve projekta kako bi se utjecalo na taj vanjski faktor. Ako to nije moguće onda projekt nije ostvariv i nema ga smisla provoditi.
| Logička matrica | ||||
| Logika projekta | Objektivno provjerljivi pokazatelji | Izvori provjere | Pretpostavke | |
| Opći ciljevi (1) | Koji su to opći ciljevi kojima projekt doprinosi? Širi ciljevi nacionalne sektorske ili EU politike. | Ključni pokazatelji kojima mjerimo ostvarenje općeg cilja projekta. | Gdje i kako se mogu naći informacije o objektivno>provjerljivim pokazateljima? | |
| (8) | (9) | |||
| Specifični ciljevi (2) | Koje specifične ciljeve želimo postići kako bi doprinijeli općem ciljevima? | Ključni pokazatelji koji pokazuju da su specifični ciljevi ostvareni. | Gdje i kako se mogu naći informacije o objektivno provjerljivim pokazateljima? | Vanjski faktori koji utječu na uspjeh projekta. Rizici koje moramo uzeti u obzir. |
| (10) | (11) | (7) | ||
| Očekivani rezultati (3) | Očekivani rezultati odnosno outputi potrebni za ostvarenje specifičnih ciljeva. | Ključni pokazatelji koji pokazuju da su rezultati ostvareni. | Gdje i kako se mogu naći informacije o objektivno provjerljivim pokazateljima? | Vanjski uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se rezultati mogli ostvariti. |
| (12) | (13) | (6) | ||
| Aktivnosti (4) | Koje su to ključne aktivnosti koje se moraju provesti i kojim redom kako bi se ostvarili očekivani rezultati? | Sredstva:Sredstva nužna za provođenje tih aktivnosti, osoblje, oprema, radovi… | Izvori provjere o napretku aktivnosti?Troškovi Troškovi aktivnosti. | Koji su preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije početka projekta? Koji su vanjski uvjeti koji moraju biti zadovoljeni prije provedbe planiranih aktivnosti? |
| (5) | ||||