Danas je Europska komisija predstavila prijedlog Strategije EU-a za Podunavlje u kojem živi 115 milijuna stanovnika. Cilj te inicijative jest razviti ogroman gospodarski potencijal te regije. Uspostavom okvira za dugoročnu suradnju u velikom broju pitanja, Strategija će imati ključnu ulogu u unaprjeđenju održivog prometa, povezivanju energetskih sustava, zaštiti okoliša, očuvanju vodnih resursa i poticanju poslovne klime. Sa središtem na održivom razvoju također će znatno pridonijeti postizanju ciljeva Europe 2020. Strategija će donijeti dodanu vrijednost osiguravajući koherenciju različitih područja politike i bolju koordinaciju među državama sudionicama. Dok nisu dostupna nova financijska sredstva za provedbu Strategije, bolje usklađivanje programa koje su države Podunavlja usvojile trebalo bi značiti da će 100 milijardi ? dostupnih regiji u tekućem financijskom razdoblju postići veći učinak.
Ovom se Strategijom predlaže tek druga “makro regija” EU-a nakon stvaranja makro regije EU-a u području Baltičkog mora. Uključene zemlje su one koje sada obuhvaća Proces suradnje Dunav: Njemačka (posebice Baden-Württemberg i Bavarska), Austrija, Mađarska, Republika Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldava i Ukrajina. Dunavska se regija suočava se s izazovima poput neiskorištenog potencijala brodskog riječnog prometa, nedostatka cestovnih i željezničkih veza, nekoordiniranih napora u obrazovanju, istraživačkom radu i inovacijama, te opasnosti za okoliš. Nedavna katastrofa izlijevanja toksičnog mulja u Mađarskoj jasna je ilustracija potrebe da se radi zajedno preko granica kako bi se spriječilo širenje zagađenja i borilo protiv posljedica takvih katastrofa.
Strategija sadrži detaljan akcijski plan utemeljen oko četiri stupa:
* Povezivanje Podunavlja (primjerice unaprjeđivanje mobilnosti, poticanje održive energije i promicanje kulture i turizma)
* Zaštita okoliša u Podunavlju (primjerice ponovno uspostavljanje kvalitete vode, upravljanje rizicima za okoliš i očuvanje biološke raznolikosti)
* Izgradnja blagostanja u Podunavlju (primjerice razvoj istraživačkog kapaciteta, obrazovanja i informacijskih tehnologija, potpora konkurentnosti tvrtki i ulaganje u vještine ljudi)
* Jačanje Podunavlja (primjerice jačanje institucionalnog kapaciteta i unaprjeđenje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala)
* Zaštita okoliša u Podunavlju (primjerice ponovno uspostavljanje kvalitete vode, upravljanje rizicima za okoliš i očuvanje biološke raznolikosti)
* Izgradnja blagostanja u Podunavlju (primjerice razvoj istraživačkog kapaciteta, obrazovanja i informacijskih tehnologija, potpora konkurentnosti tvrtki i ulaganje u vještine ljudi)
* Jačanje Podunavlja (primjerice jačanje institucionalnog kapaciteta i unaprjeđenje suradnje u borbi protiv organiziranog kriminala)
Iako bez kraja, Strategija uključuje određen broj vremenski određenih ciljeva kako bi se mobilizirali napori, uključujući:
* Povećanje teretnog prometa Dunavom za 20% do 2020. godine
* Smanjenje hranjivih tvari kako bi se do 2020. godine eko sustavi Crnog mora vratili na razine iz 1960. godine
* Uvođenje širokopojasnog brzog pristupa internetu svim građanima EU-a u regiji do 2013. godine
* Osiguravanje održive populacije dunavske morune do 2020. godine.
Kako bi postigla zadane ciljeve, Strategija navodi niz akcija koje će također značiti važan doprinos postizanju širih ciljeva održivog i pametnog rasta u sklopu Europe 2020. Države članice Strategiju će vjerojatno podržati tijekom mađarskog predsjedanja Unijom u prvoj polovici 2011. godine