Hrvatska bi do 2025. u zaštitu okoliša trebala uložiti oko deset milijardi eura da bi se uskladila s europskim standardima na tom području, o kojem bi uskoro trebala početi pregovore s Europskom unijom, kazano je u utorak 30. rujna na okruglom stolu o zaštiti okoliša u Hrvatskom saboru.
Nikola Ružinski, voditelj Radne skupine za zaštitu okoliša u pregovorima s EU-om, rekao je na skupu posvećenom pregovorima o okolišu da će Hrvatska do 2025. u zaštitu okoliša morati uložiti oko 10 milijardi eura – 4,8 milijardi za upravljanje vodama, 2 milijarde za zaštitu zraka te 3,25 milijardi za gospodarenje otpadom.
Hrvatska, prema riječima predsjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU-om Vesne Pusić, u tom poglavlju traži 11 prijelaznih razdoblja i to prilično dugih jer je riječ o velikim investicijama.
‘Država i lokalna samouprava to ne mogu sami financirati. Novca nemamo. Treba mobilizirati privatne inicijative, gospodarstvo i fondove Europske unije’, kazala je Pusić, pozivajući na bržu pripremu projekata kako bi se mogli natjecati za europska sredstva.
Šef Delegacije Europske komisija u Republici Hrvatskoj Vincent Degert izrazio je spremnost Europske unije da Hrvatskoj pomogne u tim naporima, istaknuvši da je Hrvatskoj u iduće dvije godine za zaštitu okoliša i promet na raspolaganju 40 milijuna eura.
Na okruglom stolu o pregovaračkom poglavlju 27 Okoliš, posvećenom temi ‘Gospodarenje otpadom i lokalna samouprava u europskom kontekstu’, koji je organizirao Nacionalni odbor Hrvatskog sabora, sudjelovali su predstavnici pregovaračkog tima RH, Europske komisije, regionalne i lokalne samouprave, udruga za zaštitu okoliša, komunalnih poduzeća i tvrtki koje se bave reciklažom otpada.
Glavni hrvatski pregovarač s EU-om Vladimir Drobnjak istaknuo je da je Hrvatska u srpnju Europskoj uniji predala pregovaračko stajalište za poglavlje Okoliš, za čije je otvaranje trebala ispuniti jedno mjerilo, te da bi pregovori trebali uskoro početi. Mjerilo se odnosilo na izradu akcijskog plana za uspostavu administrativnih kapaciteta i osiguranje financijskih sredstava za provedbu europske pravne stečevine na tom području.
Poglavlje Okoliš jedno je od najopsežnijih poglavlja acquisa – sastoji se od oko 300 direktiva i uredbi – i jedno od kompliciranijih za pregovore, kako zbog težine same materije, tako i zbog velikih financijskih ulaganja koja će biti nužna. Pregovori o tome poglavlju će trajati dugo i bit će završeni među zadnjima, jer će se prije toga morati dovršiti pregovori u svim drugim poglavljima, koji se dotiču okoliša kao što su energetika, promet, industrijska proizvodnja i poljoprivreda.
Glavne primjedbe u raspravi o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj iznesene su na račun procedure donošenja odluka i loše komunikacije između državnih, lokalnih vlasti i civilnih udruga za zaštitu okoliša te između samih regija, a upozoreno je i na neujednačenost regionalnog razvoja kao jednog od važnih čimbenika koji utječu na kvalitetu zaštitu okoliša. Istaknuto je da je najpovoljnija metoda za rješavanje problema otpada prevencija njegova nastajanja te recikliranje, a važnu ulogu ima i ekološka edukacija građana.
Kao pozitivan primjer u gospodarenju otpadom istaknut je otok Krk gdje se za recikliranje odvaja oko 25 posto komunalnog otpada, dok je hrvatski prosjek oko pet posto, te sjeverozapadna Hrvatska. Usporedbe radi, europski prosjek je 27 posto, a EU razmatra i povećanje na 50 posto do 2020.