Novosti

Za informacije o Europskoj uniji oslanjamo se uglavnom na vijesti koje pročitamo u novinama ili čujemo na radiju i televiziji. No u njima se znaju potkrasti i pogrešno protumačene činjenice, ponekad čak laži. Mnogi im povjeruju i steknu dojam da Unijom upravljaju nekakvi nerazumni “eurokrati”. Ovdje ćete pronaći neke od zanimljivih istina i zabluda o EU.

Neposredno prije nego što su novčanice i kovanice eura bile puštene u promet, u medijima se proširila vijest kako su medicinska istraživanja potvrdila da nikal u kovanicama češće uzrokuje alergiju nego onaj u kovanicama nacionalnih valuta koje je euro zamijenio. A istina je da se nikal u jednakoj količini upotrebljavao za izradu kovanica u svim državama članicama eurozone i prije nego što je euro stvoren. Da bi se smanjila učestalost alergijskih reakcija, nikal se nalazi u unutrašnjosti kovanica eura a ne na površini, pa ne dolazi u dodir s kožom.

Moguće je da ste se već susreli s formatom životopisa i zapitali se je li obvezatan u Europskoj uniji kada se prijavljujete na natječaj za radno mjesto. Odgovor je: nije! Osnovna je svrha formata životopisa pomoći ljudima diljem Europe da svoje kvalifikacije predstave što bolje i da tako lakše pristupe stručnom usavršavanju i/ili zapošljavanju u Uniji. Vjeruje se da ujednačena forma životopisa poslodavcima olakšava usporedbu kvalifikacija postignutih u različitim državama, a onima koji žele raditi u inozemstvu olakšava traženje posla. No, ponavljamo, izbor forme životopisa ostavljen je svakome na volju!

Pogrešno tumačenje europskih zakona ili želja za senzacionalnošću može dovesti i do ovakvih tvrdnji u novinama: Novi zakon Europske unije nalaže ženama da pri kupnji novih vibratora predaju istrošene stare (The Sun, 4. 2. 2004., str. 22.). A prava je istina da Direktiva o odlaganju elektroničke i električne opreme nalaže državama članicama da od kolovoza 2005. osiguraju vlasnicima elektroničke i električne opreme mogućnost (ali ne i obvezu) da, bez naknade, takvu opremu vrate prodavačima na recikliranje. Staru elektroničku ili elektroničku robu ne mora se vratiti!

U stranim medijima često se postavlja pitanje diplomatskog imuniteta tzv. eurokrata (službenika Europske unije). Jesu li oni pravno nedodirljivi? Ne, nisu. Imunitet ih ne štiti od povreda zakona koje počine u privatnom životu. Dakle, ako netko od tzv. eurokrata baci kamen kroz prozor, počini prometni prekršaj ili bilo kakvo drugo kažnjivo djelo, podliježe zakonima i odgovoran je za svoja kažnjiva djela kao i svatko drugi.

I hrvatski mediji često spominju kako u Europskoj uniji krastavci moraju biti ravni, kako mrkve ne smiju biti zdepaste, a banane savijene i slično. Da, istina je da postoje različiti standardi kvalitete povrća pa prema tome i različite klase povrća, koje su određene zato da kupci iz jedne države znaju kakvu kvalitetu povrća kupuju, na neviđeno, iz druge države. Krastavci prema tim standardima ne moraju biti ravni. Standardi i klase jedino informiraju trgovce i kupce o osobinama i kvaliteti povrća koje se nalazi na tržištu. Ti su standardi u Europskoj uniji jednaki standardima koje je utvrdila Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE).

Najnoviji propis kojim se regulira označivanje jaja usvojen je radi toga da se jasnim i nedvosmislenim označivanjem potrošačima u EU omogući donošenje informiranih odluka. Nužna je samo oznaka jedinstvenog broja proizvođača, pomoću koje se može ustanoviti način proizvodnje.

The Times, 9. srpnja 2004: “Kao da pripremanje kolača za školske ili crkvene svečanosti nije samo po sebi naporno, Vlada će uskoro zabraniti prodaju domaćih kolača ukoliko nemaju posebnu oznaku na kojoj je naznačeno sadržavaju li orahe.”

Direktiva 2003/89/EC ne zahtijeva da hrana koja se prodaje u restoranima ili na kioscima sadržava popis svih sastojaka. Hrana koja se prodaje zapakirana ili nezapakirana na mjestima za izravnu prodaju krajnjem potrošaču može biti izuzeta od strogih pravila označivanja, uz uvjet da potrošač primi “dovoljno informacija”. Način na koji se potrošaču pruža dovoljno informacija o hrani prepušten je odluci država članica čime se osigurava dovoljno prostora da se izbjegne pretjerano reguliranje o kojem govori napis u The Timesu.

U stranim tiskanim medijima izražena je bojazan da će popularni reklamni slogani biti zabranjeni radi zaštite potrošača od obmanjivanja. Istina je da bi se zabrana, prema predloženom europskom zakonu, odnosila samo na hranu i to samo ako bi reklamni slogan navodio neistine o zdravstvenoj ili prehrambenoj vrijednosti hrane. U tom smislu slogan “Red Bull daje ti krila” ne bi bio zabranjen.

nije zabranjeno ako se meso upotrebljava za osobne potrebe. Međutim, meso koje je namijenjeno tržištu (tržnice, mesnice, prodavaonice) mora potjecati iz klaonica i objekata za preradu mesa koji moraju poštovati europske propise u pogledu higijene, testiranja na zarazne bolesti i humanog klanja životinja.

EU ne zabranjuje ni proizvodnju alkoholnih pića za vlastite potrebe. Međutim, u slučaju njihove prodaje a radi zaštite potrošača i njihova zdravlja, moraju se poštovati europski propisi o higijeni proizvodnje, deklariranju proizvoda, kontroli kakvoće, obveznom izdavanju računa i sl.

Istraživanja pokazuju da dugotrajno rukovanje strojevima može prouzročiti ozljede i bolesti. Svrha je Direktive o fizičkim agensima (vibracijama) poboljšati zdravlje i sigurnost radnika putem reguliranja najviše dopuštene razine njihova izlaganja kako bi se smanjile opasnosti kojima su izloženi na radnome mjestu. Pravila koja postavlja spomenuta direktiva neće se odnositi na poljoprivrednike sve do 2014. Dapače, mnogo poljoprivrednika biti će izuzeto od tih pravila ako obavljaju samostalnu djelatnost.

EU ne zabranjuje sadnju maslina i vinove loze, ali masline, maslinovo ulje i vino spadaju pod režim proizvodnih kvota EU. Budući da se na europskom tržištu pojavljuju viškovi poljoprivrednih proizvoda, za svaku državu određuju se proizvodne kvote poljoprivrednih proizvoda koji mogu bez carinskih ograničenja dolaziti na zajedničko tržište Unije.

Ne postoji zabrana proizvodnje sira i vrhnja u EU, ali ako se plasiraju na europsko tržište, moraju se primjenjivati stroži kriteriji proizvodnje, poput higijenskih uvjeta proizvodnje i testiranja životinja na zarazne bolesti. Također, na tržnicama moraju postojati hladnjaci ili prostorije s hlađenjem koje omogućuju čuvanje lako kvarljivih proizvoda.